Šta su bubrezi?
Bubrezi su dva organa u obliku pasulja, svaki veličine šake. Smešteni su ispod grudnog koša, po jedan sa
svake strane kičme.
Zdravi bubrezi filtriraju krv svakog minuta, uklanjajući otpadne materije i višak vode za stvaranje urina.
Urin teče od bubrega do bešike kroz dve tanke mišićne cevi koje se nazivaju ureteri, po jednu sa svake
strane bešike. Bubrezi, ureteri i bešika su deo urinarnog trakta.

Šta su ciste na bubrezima?
Cista bubrega je vrećica ispunjena tečnošću koja raste u bubrezima, organima u obliku pasulja koji
filtriraju otpad iz krvotoka kako bi proizveli urin. Možda imate jednu cistu ili više njih – na jednom
bubregu ili na oba.
Ciste su greneralno vrećice ispunjene tečnošću, a kada se pojave u bubregu, nazivaju se bubrežne ciste.
Postoje dve vrste bubrežnih cista: jednostavne ciste i policistična bolest bubrega.
Jednostavne ciste su pojedinačne ciste koje se formiraju na bubrezima. Imaju tanke zidove i sadrže
tečnost nalik vodi. Jednostavne ciste ne oštećuju bubrege niti utiču na njihovu funkciju.
Policistička bolest bubrega je nasledno stanje koje uzrokuje stvaranje mnogih cista na bubrezima. Ove
ciste mogu oštetiti bubrege dok rastu.
Ciste su obično bezopasne. Pošto često ne izazivaju simptome, možda nećete ni shvatiti da ih imate dok
ne dobijete skeniranje slike iz nekog drugog razloga.

Koje su cistične bolesti bubrega?
Cistične bolesti bubrega su genetski ili stečeni poremećaji koji dovode do formiranja cističnih struktura
unutar bubrega. Ove bolesti mogu uzrokovati povećanje veličine bubrega, smanjenje funkcije bubrega i
potencijalne komplikacije. Evo nekoliko ključnih cističnih bolesti bubrega:
 Autosomno dominantna policistična bubrežna bolest: Nasleđuje se autosomno dominantno, što
znači da samo jedan roditelj treba preneti mutirani gen. Karakteriše se rastom brojnih cista u
oba bubrega. Simptomi su: Povećanje veličine bubrega, hipertenzija, bol u leđima, krv u mokraći
i smanjenje funkcije bubrega tokom vremena.
 Autosomno recesivna policistična bubrežna bolest: Nasleđuje se autosomno recesivno, što znači
da oba roditelja moraju preneti mutirani gen. Ova bolest se obično dijagnostikuje kod
novorođenčadi ili dece. Simptomi su: Veliki, cistični bubrezi, hipertenzija, problemi s disanjem i
funkcijom jetre.

 Jednostavne bubrežne ciste: Benigni fluidno ispunjeni proctor unutar bubrega koji nisu povezani
s genetskim faktorima. Simptomi su: Obično nema simptoma, često se otkrivaju slučajno tokom
dijagnostičkih pregleda.
 Multikistična displazija bubrega: Stečena bolest koja se obično javlja tokom fetalnog razvoja,
karakteriše se nepravilnim rastom cističnih formacija. Simptomi su: Povećanje veličine bubrega,
hipertenzija, moguće abnormalnosti mokraćnog sistema.
 Složene bubrežne ciste: Ciste s kompleksnom strukturom koje se prate zbog potencijalnog rizika
od raka. Simptomi su: Promene u veličini i obliku cista, moguće manifestacije raka.
Važno je napomenuti da je tačna dijagnoza ovih cističnih bolesti bubrega ključna za odabir
odgovarajućeg tretmana i pravilno upravljanje pacijentovim zdravljem.

Simptomi cističnih bolesti bubrega
Simptomi cističnih bolesti bubrega mogu varirati u zavisnosti od vrste i težine oboljenja. Dve glavne
genetske cistične bolesti bubrega su autosomno dominantna policistična bolest bubrega i autosomno
recesivna policistična bolest bubrega. Mogući simptomi su:
Autosomno dominantna policistična bubrežna bolest:
 Bol u leđima: Bol u donjem delu leđa može biti uzrokovan rastom cista.
 Povećanje veličine abdomena: Povećane ciste mogu izazvati oticanje stomaka.
 Hipertenzija (visok krvni pritisak): Oštećenje krvnih sudova u bubrezima može dovesti do
hipertenzije.
 Krv u mokraći (hematurija): Ciste koje oštećuju krvne sudove mogu izazvati krvarenje u mokraći.
 Problemi s bubrezima: Postepeno smanjenje funkcije bubrega može uzrokovati probleme s
filtracijom otpadnih produkata iz krvi.
 Infekcije urinarnog sistema: Zastoji mokraće i otežan protok mogu povećati rizik od infekcija.
Autosomno recesivna policistična bubrežna bolest:
 Povećani bubrezi: Veliki, cistični bubrezi su često prisutni od rođenja.
 Problemi s disanjem: Ciste koje pritiskaju pluća mogu uzrokovati respiratorne probleme.
 Hipertenzija: Visok krvni pritisak može biti prisutan, često čak i u detinjstvu.
 Problemi s jetrom: Ciste se mogu formirati i u jetri, što može uticati na njen normalan rad.
Važno je napomenuti da neke cistične bolesti bubrega mogu biti asimptomatske u ranim fazama, dok se
simptomi često pojačavaju s vremenom. Rani dijagnostički pregledi i praćenje su ključni za
pravovremeno prepoznavanje i upravljanje ovim stanjima. Ukoliko imate sumnje ili simptome povezane
s bubrezima, preporučuje se da se konsultujete s lekarom.
Šta uzrokuje ciste na bubrezima?

Ako su ciste na bubrezima uzrokovane policističnim bolestima bubrega, onda su one nasleđene. To znači
da ih imate, jer su u porodici. Za većinu ljudi, međutim, to nije slučaj. Doktori nisu sigurni zašto se kod
njih formiraju ciste. Može biti da površina bubrega vremenom slabi. Ovo bi moglo objasniti zašto su ciste
na bubrezima najčešće kod ljudi starijih od 50 godina.
Dijagnostikovanje cisti na bubrezima
Najčešći testovi koji se koriste za dijagnozu jednostavnih cista bubrega uključuju:
 Ultrazvuk: Visokofrekventni zvučni talasi stvaraju slike unutrašnjosti tela.
 Kompjuterska tomografija (CT): Rendgenski zraci i kompjuteri daju slike poprečnog preseka
tela. Skeniranje zahteva injekciju jodovanog kontrasta kako bi se razlikovale ciste ispunjene
samo tečnošću od čvrstih masa.
 Magnetna rezonanca (MR): Magneti, radio talasi i računar stvaraju slike unutrašnjosti tela.
Takođe se mogu koristiti za razlikovanje cista ispunjenih tečnim i čvrstim masama. Pošto ne
zahtevaju kontrast sa jodom, magnetna rezonanca se koristi za pacijente sa alergijom na jod.

Lečenje cisti na bubrezima
Ukoliko cista ne izaziva simptome ili komplikacije, lečenje nije potrebno. Za jednostavan stečeni cistični
bubreg verovatno neće trebati lečenje. Međutim, u retkim slučajevima kada imate simptome, lečenje će
biti potrebno.
Procedura koja se zove skleroterapija ciste koja uključuje korake:
 Lekar buši cistu dugom iglom ubačenom kroz kožu, koristeći ultrazvuk za vođenje.
 Lekar drenira (aspirira) cistu i onda može napuniti praznu kesicu rastvorom koji sadrži alkohol;
ovo uzrokuje stvrdnjavanje tkiva i smanjuje šanse da će se cista vratiti. Ožiljci u prostoru unutar
ciste nazivaju se skleroza.
U nekim slučajevima, cista će se vratiti i ponovo napuniti tečnošću. Vaš lekar u tom slučaju može
preporučiti operaciju. Tokom procedure, hirurg će umetnuti tanku, osvetljenu cev za gledanje koja se
zove laparoskop i druge instrumente za odvođenje tečnosti iz ciste i uklanjanje ili spaljivanje njenog
spoljašnjeg zida kako bi se sprečilo da se vrati. Možda ćete morati da ostanete u bolnici jedan ili dva
dana nakon operacije.