Šta je gastritis?
Medicinski izraz "gastritis" koristi se za opisivanje zapaljenja sluzokože želuca. Unutrašnji zid želuca
prekriva se sluzokožom, pružajući zaštitu od želučane kiseline koja se koristi u procesu varenja hrane.
No, raznovrsni faktori kao što su infekcije, dugotrajna upotreba specifičnih lekova, konzumiranje
alkohola ili izloženost stresu mogu pokrenuti zapaljenje sluzokože, poznato kao gastritis.

Tipovi gastritisa
Postoje raznoliki oblici gastritisa, što znači da postoji niz varijacija u ovom stanju želuca.
Od iznenadnih do postepenih slučajeva, gastritis može biti akutan ili hroničan, izazvan raznim faktorima
kao što su unos alkohola, lekova, infekcije ili autoimune reakcije. Infekcija bakterijom Helicobacter
pylori, na primer, može dovesti do upalnog procesa u želucu.
Eozinofilni gastritis, sa povećanim brojem ovih ćelija u sluzokoži, predstavlja jedan od podtipova.
Hemoragični gastritis, sa svojim karakterističnim krvarenjem, može biti posledica ozbiljnih povreda ili
dugotrajne primene određenih lekova.
Radijacioni gastritis nastaje kao rezultat terapije radijacijom u lečenju raka u području trbuha.
Autoimuna reakcija, s druge strane, može dovesti do autoimunog gastritisa, gde imunološki sistem
napada ćelije želuca.
Stoga, osim što se manifestuju na različite načine, ovi tipovi gastritisa zahtevaju različite terapijske
pristupe, naglašavajući važnost individualizovanog pristupa u lečenju ovog stanja.

Simptomi gastritisa
Simptomi gastritisa mogu varirati u zavisnosti od tipa i ozbiljnosti stanja, ali neki od uobičajenih
simptoma koji se mogu javiti uključuju:
 Bol ili nelagodnost u gornjem delu stomaka (epigastrijumu)
 Gorušica, osećaj pečenja ili kiselina u grlu
 Mučnina ili povraćanje
 Gubitak apetita
 Osećaj nadutosti ili punoće u stomaku nakon jela
 Povremeno krvarenje iz želuca (vidljivo u stolici ili povraćanju)
 Neprijatan zadah
 Gubitak težine
 Umor ili slabost
 Često izbacivanje gasova
 Gorak ili metalni ukus u ustima.
Važno je napomenuti da neki ljudi s gastritisom možda nemaju nikakve simptome ili samo blage
simptome, dok drugi mogu imati izraženije simptome. Takođe, simptomi gastritisa mogu se preklapati s
simptomima drugih gastrointestinalnih poremećaja, pa je važno da lekar izvrši odgovarajuću dijagnozu
na osnovu medicinske istorije, fizičkog pregleda i, po potrebi, dodatnih testova kao što su endoskopija ili
testiranje na prisustvo bakterije Helicobacter pylori.

Šta uzrokuje gastritis?
Gastritis je upala sluznice želuca, a uzroci mogu biti raznoliki. Najčešći uzroci gastritisa uključuju:
 Infekcija bakterijom Helicobacter pylori: Ova bakterija može uzrokovati hronični gastritis i
povezana je s većim rizikom od razvoja čira na želucu.
 Korišćenje NSAID-a (nesteroidnih protuupalnih lijekova): NSAID-i poput aspirina, ibuprofena i
naproksena mogu iritirati želučanu sluznicu i uzrokovati gastritis.
 Prekomerna konzumacija alkohola: Alkohol može iritirati želučanu sluznicu i uzrokovati upalu.
 Stres: Jak emocionalni ili fizički stres može povećati proizvodnju želučane kiseline i povećati rizik
od gastritisa.
 Autoimune bolesti: Autoimuni gastritis je stanje u kojem imunološki sistem napada stanice
želučane sluznice, što može dovesti do upale.
 Loša prehrana: Konzumacija začinjene hrane, masne hrane, ili hrane koja iritira želučanu sluznicu
može povećati rizik od gastritisa.
 Duvan: Pušenje može iritirati želučanu sluznicu i povećati rizik od gastritisa.
Određene druge bolesti i stanja: Poput žgaravice, refluksa kiseline ili povraćanja, koja mogu doprinijeti
upali želučane sluznice.
Važno je napomenuti da različiti ljudi reagiraju na ove faktore na različite načine te da se simptomi i
uzroci mogu razlikovati kod pojedinaca. Ako imate simptome gastritisa, važno je posjetiti liječnika radi
dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.

Dijagnostikovanje gastritisa
Dijagnostikovanje gastritisa obično zahteva kombinaciju medicinske anamneze, fizičkog pregleda,
laboratorijskih testova i dijagnostičkih postupaka. Opšti pregledi postupaka koji se obično koriste u
dijagnostici gastritisa:
 Medicinska anamneza: Lekar će postaviti pitanja o simptomima koje osoba doživljava, trajanju
simptoma, prethodnim medicinskim stanjima, porodičnoj anamnezi i drugim relevantnim
informacijama.
 Fizički pregled: Lekar će izvršiti fizički pregled kako bi procenio opšte zdravstveno stanje
pacijenta i tražio moguće znakove gastritisa kao što su bol u stomaku, nadutost, ili osetljivost
stomaka.
 Laboratorijski testovi: To uključuje testove krvi radi procene prisutnosti infekcije heliko bakterije
(Helicobacter pylori -bakterija koja može uzrokovati gastritis), anemije (nizak nivo crvenih krvnih
zrnaca) ili upale u telu.
 Testovi stolice: Ovi testovi mogu pomoći u otkrivanju prisutnosti heliko bakterije (Helicobacter
pylori) u probavnom sistemu.
 Endoskopija: Ovo je postupak koji omogućuje lekaru da pregleda unutrašnjost želuca pomoću
fleksibilne cevi s kamerom (endoskop). Tokom endoskopije, lekar može uzeti uzorke tkiva
(biopsiju) radi detaljnije analize pod mikroskopom.

 Gastroskopija: Ovo je srodni postupak endoskopije, ali se koristi za pregled želuca. Pomaže u
proceni stanja sluznice želuca i identifikaciji oštećenja koja mogu ukazivati ​​na gastritis.
 Rendgenski snimci gastrointestinalnog trakta: Retko se koriste, ali mogu biti korisni u određenim
situacijama, posebno ako postoji sumnja na komplikacije gastritisa poput čira na želucu.
 Testovi na intoleranciju hrane: Ponekad se koriste kako bi se isključila mogućnost da određene
namirnice izazivaju ili pogoršavaju simptome gastritisa.
Nakon sveobuhvatne evaluacije koristeći ove dijagnostičke alate, lekar može postaviti dijagnozu
gastritisa i razmotriti odgovarajući plan lečenja koji može uključivati promene u ishrani, lekove za
smanjenje kiselosti želuca, antibiotike (ako je uzrok gastritisa bakterija Helicobacter pylori) ili druge
terapijske modalitete.

Lečenje gastritisa
Lečenje gastritisa obično uključuje:
 Uzimanje antacida i drugih lekova (kao što su inhibitori protonske pumpe ili H-2 blokatori) za
smanjenje želudačne kiseline
 Izbegavanje vruće i začinjene hrane
 Za gastritis izazvan infekcijom heliko bakterijom, lekar će propisati režim od nekoliko antibiotika
plus lek za blokiranje kiseline (koristi se za gorušicu)
 Ako je gastritis uzrokovan pernicioznom anemijom, daće se injekcije vitamina B12.
 Uklanjanje iritantne hrane iz ishrane, kao što je laktoza iz mlečnih proizvoda ili gluten iz pšenice.
Kada osnovni problem nestane, obično nestane i gastritis.
Trebalo bi da razgovarate sa svojim lekarom pre nego što prestanete da uzimate bilo koji lek ili sami
počnete sa lečenjem gastritisa.