Tumori štitne žlezde označavaju nekontrolisanu proliferaciju ćelija unutar ovog vitalnog endokrinog
organa. Štitna žlezda, koja ima karakterističan leptirasti oblik i nalazi se u prednjem delu vrata
neposredno ispod Adamove jabuke, igra ključnu ulogu u regulaciji gotovo svake ćelije u ljudskom telu
putem hormona koje proizvodi, uključujući T4 (tiroksin), T3 (trijodtironin) i kalcitonin.
U ranoj fazi svog razvoja, tumori štitne žlezde često ostaju asimptomatski i neprimetni. Ipak, kako tumor
raste, mogu se manifestovati određeni znakovi poput otežanog gutanja, promene glasa, bolova u vratu i
pojave otoka na tom području. Zbog toga je od suštinskog značaja da se redovno idete na preglede kako
bi se na vreme otkrile eventualne promene. Period između ovih pregleda varira u zavisnosti od različitih
faktora, kao što su starost, pol, medicinska istorija i prisustvo potencijalnih simptoma ili faktora rizika za
štitnu žlezdu.
Tumore štitne žlezde možemo svrstati u dve glavne kategorije – benigni i maligni. Napredak medicinske
tehnologije omogućava lekarima da brže identifikuju tip i fazu tumora, a upravo zbog ovih dostignuća
većina slučajeva tumora štitne žlezde ima izlečivu prognozu.

Zašto dolazi do pojave tumora štitne žlezde?
Rak štitne žlezde je posledica mutacija u DNK ćelijama unutar same žlezde. DNK, kao nosilac genetskih
informacija, šalje instrukcije ćelijama o tome kako da funkcionišu. Kada dođe do ovih promena, koje se
često nazivaju mutacijama, one podstiču ćelije da se ubrzano razmnožavaju i rastu. Umesto da umiru
kao što bi zdrave ćelije trebale, ove mutirane ćelije preživljavaju i stvaraju masu poznatu kao tumor.
Tumor ima potencijal za rast, što ga čini sposobnim da "napadne" okolna tkiva i eventualno se proširi
putem metastaza do limfnih čvorova na vratu. Nekada ćelije raka čak mogu da se prošire izvan tog
područja, na pluća, kosti i druge delove tela.
Što se tiče uzroka ovih mutacija u DNK, za većinu karcinoma štitne žlezde to ostaje nepoznanica.
Razumevanje tačnih faktora koji dovode do ovih genetskih promena ostaje izazov za istraživače.

Simptomi štitne žlezde
Simptomi raka štitne žlezde mogu se manifestovati na različite načine. To uključuje:
 Pojavu čvora u prednjem, donjem delu vrata. Ovaj čvor obično je tvrd, postepeno raste, i često
nije bolan
 Promuklost glasa
 Upala grla
 Poteškoće pri gutanju ili disanju
 Osećaj pritiska ili bola u prednjem delu vrata.

Iako se možete priviknuti na ove simptome, važno je da se obratite medicinskom stručnjaku radi
pregleda kako bi se na vreme ustanovile eventualne promene i postavila tačna dijagnoza.
Ako rak štitne žlezde daje metastaze i proširi se na druge delove tela, mogu se javiti i dodatni simptomi,
kao što su:
 Umor
 Gubitak apetita
 Mučnina i povraćanje
 Neočekivani gubitak težine
Važno je da se ovi simptomi ne zanemare i da se konsultuje sa stručnim licem kako bi se utvrdila priroda
i uzrok ovih promena.
Tipovi tumora štitne žlezde
Na osnovu vrsta mutiranih ćelija koje su pronađene, tipovi tumora štitne žlezde se razvrstavaju na
sledeće kategorije:
 Diferencirani karcinom štitne žlezde: Unutar ove široke kategorije, nalazimo karcinome koji
potiču od ćelija štitne žlezde odgovornih za proizvodnju i skladištenje tiroidnih hormona,
poznate kao folikularne ćelije. Diferencirane ćelije raka štitne žlezde pod mikroskopom često
izgledaju kao zdrave ćelije.
 Papilarni rak štitne žlezde: Papilarni karcinom štitne žlezde predstavlja najčešći tip ovog raka.
Najčešće se javlja kod ljudi od 30 do 50 godinae, ali je moguć u bilo koje doba starosti. Većina
papilarnih karcinoma štitaste žlezde ima povoljan ishod i dobar odgovor na terapiju, čak i ako se
ćelije raka prošire na limfne čvorove vrata. Mali broj ovog karcinoma je agresivan I širi se na
ostale structure vrata i druge organe.
 Folikularni rak štitne žlezde: Ova retka varijanta raka obično se javlja kod osoba starijih od 50
godina. Folikularne ćelije raka štitaste žlezde retko se šire na vratne limfne čvorove, ali postoji
opasnost od širenja na druge delove tela, pretežno pluća i kosti.
 Rak štitne žlezde Hurthle ćelija: Ovaj retki podtip raka štitne žlezde nekada se smatrao oblikom
folikularnog karcinoma štitaste žlezde. Međutim, danas se prepoznaje kao poseban tip, jer ćelije
raka Hurthle reaguju drugačije i zahtevaju specifične tretmane. Rak štitaste žlezde Hurthle ćelija
karakteriše agresivan rast, sa potencijalom širenja na vratne strukture i druge delove tela.
 Slabo diferenciran rak štitne žlezde: Ova retka varijanta karcinoma štitne žlezde je agresivnija u
poređenju sa drugim diferenciranim tipovima raka štitne žlezde i često ne reaguje na
konvencionalne terapije.
 Anaplastični rak štitne žlezde: Anaplastični karcinom štitne žlezde je izuzetno retka i izuzetno
agresivna forma ovog raka. Brzo raste i obično ima nepovoljnu prognozu. Iako lečenje može
usporiti progresiju bolesti, terapija može biti izazovna.
 Medularni rak štitne žlezde: Ovaj redak oblik karcinoma štitne žlezde potiče od medularnih ćelija
štitne žlezde. Te ćelije proizvode hormon kalcitonin, koji reguliše nivo kalcijuma u telu. Povišeni

nivoi kalcitonina u krvi mogu ukazivati na prisustvo medularnog karcinoma štitaste žlezde, često
u vrlo ranim fazama. Neki oblici medularnog karcinoma štitaste žlezde povezani su sa naslednim
genom RET, što može izazvati porodični medularni karcinom štitaste žlezde i višestruku
endokrinu neoplaziju, tip 2. Porodični medularni karcinom povećava rizik od raka štitne žlezde,
dok višestruka endokrina neoplazija, tip 2, povećava rizik od raka štitne žlezde, raka
nadbubrežne žlezde i drugih karcinoma.
 Druge retke varijante: Postoje i druge izuzetno retke vrste karcinoma štitne žlezde, kao što je
limfom i sarkom štitne žlezde. Limfom štitne žlezde nastaje u ćelijama imunog sistema štitne
žlezde, a sarkom u ćelijama vezivnog tkiva.Ovi retki oblici zahtevaju specifične pristupe lečenju i
praćenju.

Koje su faze tumora štitne žlezde?
Tumor štitne žlezde prolazi kroz četiri različite faze. Kako faza napreduje, bolest postaje sve ozbiljnija.
Ako se ne otkrije u ranoj fazi, tumor ima sposobnost da metastazira, šireći se na okolne limfne čvorove i
kasnije na druge organe i kosti. Stoga, redovni poseti lekaru i periodični pregledi igraju ključnu ulogu u
praćenju ove bolesti.

Dijagnostikovanje tumora štitne žlezde
Dijagnostikovanje tumora štitne žlezde zahteva seriju medicinskih procedura i testova kako bi se
identifikovalo prisustvo tumora, analizirale njihove karakteristike i procenio stadijum bolesti. Evo
nekoliko ključnih koraka u procesu dijagnostikovanja tumora štitne žlezde:
1. Fizički pregled: Prvi korak u dijagnostikovanju tumora štitne žlezde uključuje fizički pregled.
Doktor će pregledati vrat kako bi otkrio eventualno oticanje ili povećanje štitne žlezde. Takođe
će tražiti promene u glasu i dok gutate pljuvačku pratiti ponašanje štitne žlezde.
2. Krvni testovi: Promene u ovim hormonalnim nivoima mogu ukazivati na probleme sa štitnom
žlezdom, uključujući prisustvo tumora.
3. Ultrazvuk štitne žlezde: Ultrazvuk štitne žlezde predstavlja koristan dijagnostički test koji
omogućava identifikaciju čvorova i drugih promena.
4. Biopsija štitne žlezde: Usled pronalaženje čvora ili sumnjive promene , vrši sei biopsija štitne
žlezde.
5. Scintigrafija štitne žlezde: Ova procedura podrazumeva upotrebu radioaktivnog joda ili drugih
radioaktivnih supstanci kako bi se procenila funkcija štitne žlezde i identifikovali "vrući" ili
"hladni" čvorovi.
6. Skeniranje radioaktivnim jodom: Ovaj test se primenjuje kako bi se analizirala aktivnost štitne
žlezde i identifikovali eventualni tumori i metastaze. Obično, pacijenti konzumiraju malu dozu
radioaktivnog joda koji se apsorbuje od strane štitne žlezde, nakon čega se vrši rendgensko
snimanje.

7. MRI ili CT skeniranje: MRI i CT skeniranje su radiološki pregledi koji pružaju dublji uvid u štitnu
žlezdu i okolna tkiva, omogućavajući preciznu procenu stadijuma raka i eventualnih metastaza.
8. Histološki pregled: Nakon biopsije, uzorci tkiva se šalju na mikroskopsku analizu kako bi se
utvrdila priroda tumora, i da bi se postavila histološka dijagnoza.
Tačna dijagnoza je ključna za odabir odgovarajućeg plana lečenja.

Tretiranje tumora štitne žlezde
Terapijski pristup će se prilagoditi u skladu s dimenzijom i tipom raka štitne žlezde. Kada je reč o
proširenoj formi, rutinski koraci često uključuju hirurški zahvat. Alternativno, terapija može uključivati
upotrebu hormonske terapije, primenu radioaktivnog joda, primenu specifičnih lekova, primenu
radioterapije ili hemoterapije.
Stručnjak za medicinu će vam detaljno predočiti terapeutske opcije, njihove prednosti i potencijalne
nuspojave, i zajedno sa vama razviti individualni plan lečenja koji najbolje odgovara vašim potrebama.
Takođe, tokom i nakon terapije, bićete podvrgnuti redovnim medicinskim pregledima i, po potrebi,
različitim vrstama testiranja.
Ukoliko se suočite sa bilo kakvim znacima ili nuspojavama koji izazivaju zabrinutost, slobodno
razgovarajte s vašim doktorom. Bitno je napomenuti da ovaj oblik karcinoma često ima povoljne izglede
za potpuno izlečenje.